Ljubuški: Kamen ljuljavac „probudio se“ nakon 40 godina sna

Ljubušak Vinko Herceg, mnogima poznat kao istinski zaljubljenik u arheologiju, sa skupinom prijatelja Marijom Petrušićem, Marijom Sušcem i Damirom Čotićem prije 12 godina bio je u obilasku prapovijesne helenističke gradine Radalj gdje ih je posebno zaintrigirao tzv. kamen ljuljavac.

Marijo Petrušić otkrio im je priču o ovom ogromnom kamenom bloku koji je nekada bio u svojoj funkciji, ali je nakon izvjesnog vremena zarastao u draču i šiblje.

Akcija čišćenja

-Gledajući taj kamen, došli smo na ideju da ga očistimo od svih nakupina koje mu ometaju namjenu te da ga zaljuljamo kao nekada. Međutim, sve je ostalo na toj zamisli, a mi smo nastavili dalje svojim putem. Nakon dužeg vremena ponovno smo pohodili gradinu Radalj, ovaj put ja i Marijo Petrušić, te sam donio čvrstu odluku da ću nekadašnju ideju provesti u djelo. Pokušao sam skupiti ekipu, a kroz razgovor o tome u jednom društvu bio je prisutan i Krešo Bilić – Keti koji je izjavio da je taj isti kamen „ljuljao“ prije 35, 40 godina i da će rado pomoći u akciji čišćenja. Tako sam tijekom jednog popodneva zajedno s Krešom očistio prilaz do kamena koji se „probudio“ nakon 40 godina sna, kazao je Herceg za Dnevni list.

Naime, kamen ljuljavac nalazi se između Crvenog Grma i Lisica, točnije između zaseoka Radalj u Crvenom Grmu i zaseoka Vučji Grm u Lisicama (u blizini Talića mlinice).

Vrlo rijetka pojava

Kamen ljuljavac je dimenzija 4.50 m dužine, 2.50 m širine i 2.30 m visine. Položen je na kamenoj plohi 10 x 5 m, težak 40 tona, a postavljen je u pravcu sjever-jug.

-Nakon čišćenja i uklanjanja drače i granja, čast da ga ponovno kao prije 40-ak godina ponovno zaljulja imao je Krešo Bilić – Keti, a nakon toga, zasluženo, i ja. Napomenut ću da su u prošlosti, uz Krešu i Mladena Nižića – Caju, kamen ljuljali i mnogi mještani Lisica i Crvenog Grma. Smatram da ovaj kameni blok ljuljavac zaslužuje više pozornosti te da može biti uvršten u kulturno-povijesnu znamenitost grada Ljubuškog i našeg kraja. Ovom prilikom pozivam nadležne institucije da se aktivnije pozabave ovom vrlo rijetkom pojavom te da zaštite ovu posebnost i jedinstvenost, zaključio je Herceg.

Piše: Antonela Marinović Musa / Dnevni list