Dnevni list: Zdenko Lučić prihvatio kandidaturu za hrvatskog člana državnog Predsjedništva
Stočanka Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH i Sarajlija Slaven Kovačević, uzdanica DF-a, su dobili rivala za predstojeće listopadske parlamentarne izbore.
Kako doznaje Dnevni list iz nekoliko pouzdanih izvora Zdenko Lučić je prihvatio izazov i upušta se u izbornu utrku za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Petorka tu odluku još ne želi službeno potvrditi, međutim sve su dvojbe otklonjene, Lučić je ta nestranačka osoba koju je hrvatska oporba željela i predstoji vrlo neizvjesna, pa možda o najatraktivnija izborna predstava, barem unutar hrvatskog biračkog tijela.
Čovićeva perjanica Filipović je istinsko osvježenje, nije pretjerano bila medijski protežirana u svom političkome djelovanju sve do unazad nekoliko mjeseci, ali ima uistinu respektabilnu stranačku infrastrukturu u zaleđini.
S druge strane, Zdenko Lučić nikako nije anonimus, on se 30 i više godina vrtio u političkom i poslovnom spektru. Nije repa bez korijena.
Potiče iz poznate obitelji Lučić, brat Ivo je nekada bio prvi obavještajac Herceg Bosne na izravnom linku s uredom pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana, a posebno su Lučići gajili prisne veze s Tuđmanovim sinom Miroslavom.
Politika i biznis
Nakon rata je Zdenko Lučić bio čak i Glavni tajnik Hrvatskog istinskog preporoda, stranke koju je utemeljio Miroslav Tuđman. Obitelj Lučić je u političkom smislu slovila kao protivnik radikalne-mafijaške frakcije unutar HDZ-a BiH, tzv. Bobanove i Šuškove struje. Kasnije su došli u sukob i s presuđenim kriminalcem Antom Jelavićem, bivšim čelnikom HDZ-a BiH.
Nakon ustoličenja Dragana Čovića na prijestol HDZ-a BiH Lučići su se u političkom smislu dosta primirili i više posvetili znanstvenom radu.
Ivo Lučić je danas hrvatski povjesničar. Ali, bez obzira na svojevrsno političko zatišje Lučići su i dalje ostali posvećeni biznisu.
Poznato je da su nakon rata bili osnivači Dubrovačke banke, da bi potom s prijateljem Dubravkom Grgićem utemeljili Euroherc, odnosno Agram osiguranje. Vlasnici su brojnih skupocjenih nekretnina po Hrvatskoj.
Zanimljivo je da su braća Lučić odmah nakon rata, zajedno s Alijom Delimustafićem, bivšim ministrom MUP-a BiH osnovali trgovačku kompaniju CENEX.
I danas su zadržali dobre veze s brojnim uglednim Bošnjacima i zasigurno Zdenko Lučić računa da će i od Bošnjaka dobiti značajan broj glasova. Važno je naglasiti i bliskost obitelji Lučić s moćnim franjevački krugovima što je u Hercegovini jako bitno, tim prije što je Darijana Filipović iz Stoca, pa je po prirodi više naslonjena na tzv. Biskupsku liniju.
Svojim sudjelovanjem u Domovinskom ratu, osnivanjem HDZ-a BiH i HVO-a, a kasnije i kroz druge oblike djelovanja za hrvatske interese, Zdenko Lučić u startu izbija sve adute Dragana Čovića i njegove mreže u eventualnim pokušajima prljave diskreditacije i “izdajničkog” linčovanja.
Tko je Lučić
Dakle, ostaje još desetak dana da Petorka i službeno objavi ime Zdenka Lučića. S obzirom na utjecaj i veze očekuje se da će na ceremoniji predstavljanja biti mnoštvo uglednika iz BiH i Hrvatske.
Kako bi demistificirao medijske navode o potencijalnoj kandidaturi, Lučić se prije nekoliko dana javio, zanimljivo, baš iz Sarajeva i za jedan portal potvrdio kako bi mu bila čast preuzeti odgovornost i povesti Hrvate Bosne i Hercegovine u, kako je rekao ‘bolje sutra, a ne u stalne mantre o legitimnom predstavljanju, kanalu na hrvatskom jeziku i bajke o europskom putu Bosne i Hercegovine koje je posljednjih 25 godina ‘prodavao’ Dragan Čović’.
Naglasio je kako obitelj, osobna odgovornost i služenje javnom interesu predstavljaju temelj njegova profesionalnog i životnog opredjeljenja. Iako još nije službeno potvrđen kao kandidat smatra kako Bosni i Hercegovini trebaju odgovorne institucije, politička stabilnost i razvoj usmjeren prema budućnosti, uz punu zaštitu prava hrvatskog naroda kao konstitutivnog i ravnopravnog nositelja suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Zdenko Lučić diplomirani je pravnik i brigadni general, dugogodišnji sudionik javnog, političkog, sigurnosnog, sportskog i gospodarskog života Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Rođen je 1967. godine u Ljubuškom, a tijekom Domovinskog rata sudjelovao je u ključnim obrambenim i sigurnosnim operacijama. Dao je značajan doprinos ustrojavanju obrambenog sustava HVO-a i sigurnosnih institucija, obnašao zapovjedne dužnosti te sudjelovao u izgradnji sigurnosnog sektora, pri čemu je stekao čin brigadnog generala. Ujedno je bio član prvog Združenog stožera Vojske Federacije BiH.
Nakon rata aktivno se uključuje u politički život, obnašajući niz odgovornih dužnosti u zakonodavnoj i stranačkoj strukturi, uključujući i zastupnički mandat u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Paralelno s političkim angažmanom, razvija akademsku i gospodarsku karijeru, radeći na Sveučilištu u Mostaru te vodeći financijske i investicijske projekte u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Bio je predsjednik Mladeži HDZ-a BiH i Glavni tajnik Hrvatskog istinskog preporoda kojega je utemeljio pokojni dr. Miroslav Tuđman, sin pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Izborni zakon
Iako su još zakopčani do grla Ilija Cvitanović, lider HDZ-a BiH i Mario Karamatić, čelnik HSS-a su prije nekoliko dana po sarajevskim medijima gotovo izustili ime Zdenka Lučića kao sigurne uzdanice Petorke.
-Dajte da se između sebe pobijemo da vidimo tko je bolji za Hrvate i tko će ih bolje predstavljati, nemojte nam uskraćivati to pravo. Ne bojmo se, imamo se pravo natjecati. Nema povlačenja, idemo do kraja, jer ljudi to od nas očekuju. Razgovaramo o nestranačkim kandidatima, imamo nekoliko ozbiljnih imena, ali ne želim izlaziti s imenima jer svako prerano spominjanje nosi pritiske i probleme. Zdenko Lučić je ozbiljan kandidat, čovjek s diplomatskim i pravnim iskustvom, vrlo potentan kandidat i jedna od naših opcija, nije mogao odoljeti pred znatiželjnom javnosti.
U prošlosti je bilo vrlo zanimljivih fajtova između Hrvata u utrkama za hrvatskog člana državnog Predsjedništva. Tako su snage odmjeravali primjerice Ante Jelavić i Krešimir Zubak, pa Borjana Krišto i Martin Raguž. Borili su se bespoštedno i Dragan Čović i Željko Komšić. Čović je uspijevao biti hrvatski član Predsjedništva i to po važećem Izbornom zakonu kojeg sada želi navodno promijeniti, makar je sve razvidnije da se radi o podloj obmani i da premazani čelnik HDZ-a BiH izmjene Izbornog zakona zapravo i ne želi i da tu priču isključivo zlorabi za političko tlačenje Hrvata i gušenje oporbe.
J. S. / Dnevni list