Proljetna sadnja u Hercegovini: Hibridi dolaze i odlaze, tradicijske sorte ostaju temelj proizvodnje
S dolaskom toplijih dana i stabilnijih vremenskih uvjeta, sezona sadnje povrća u Hercegovini u punom je jeku.
Poljoprivrednici su aktivni na terenu – od pripreme tla i sadnje u plastenicima pa sve do prvih radova na otvorenom. Iako su vremenske prilike ove godine zasad povoljne, pred proizvođačima je niz važnih koraka koje je potrebno pravilno odraditi kako bi sezona bila što uspješnija.
Kako bismo dobili jasniju sliku o trenutnom stanju i preporukama za rad, razgovarali smo s inženjerom poljoprivrede Markom Bilićem.
Priprema tla preduvjet za dobar urod
„Ključ uspjeha leži u kvalitetnoj pripremi tla, pravilnom odabiru sorti te pridržavanju osnovnih agrotehničkih mjera. Kako bi se zemlja optimalno pripremila za sadnju, potrebno je dodati organska gnojiva poput konjskog, goveđeg ili stajskog gnoja u odgovarajućim količinama. Također, pravilna organizacija sadnje jednako je važna kao i sama priprema tla, a razmak između biljaka često se zanemaruje. Upravo on omogućava optimalan razvoj biljke, bolju prozračnost i manju pojavu bolesti“, ističe Bilić.
Osim sadnje na otvorenom, u plastenicima su već ranije posađene rane sorte rajčica, najčešće optima, te paprika tzv. čapljinka. Od ostalih kultura sade se krastavci, klasični ljubičasti patlidžan te tikvice (žute i zelene).
„Čapljinka je i dalje najzastupljenija sorta paprike u Hercegovini. Specifična je po tome što nije hibridna, već se njezino sjeme generacijama čuva i ponovno koristi, dajući mesnate plodove karakteristične žuto-zelene boje. Kada je riječ o rajčicama, na ovom području uzgajaju se različite domaće sorte, a najpoznatija pod imenom jabučar odlikuje se krupnim, mesnatim plodovima i bogatim okusom. Od hibridnih sorti paprike najčešće su vedrana i istra, dok se krastavci najčešće uzgajaju kao penjačice. Nakon sadnje važno je osigurati dovoljno vlage i pravovremeno dodati prihranu kako bi biljke što bolje krenule u rast“, naglašava Bilić.
Preporučeni razmak između biljaka
Kod sadnje je važno pridržavati se preporučenog razmaka, pa se rajčice najčešće sade na otprilike 50 centimetara između sadnica i oko 70 centimetara između redova, dok se paprika sadi na razmak od oko 40 centimetara između biljaka i 50 centimetara između redova. Također, u tijeku je i sadnja lubenica i bostana, koji se sade na razmak od jednog do jednog i pol metra između redova i oko 50 centimetara između sadnica. Lubenice zahtijevaju nešto veći prostor, pa se sade na oko metar i pol između redova te od 80 centimetara do jednog metra između biljaka.
Bilić se ovom prigodom osvrnuo i na stanje u voćnjacima i vinogradima, kazavši kako su vremenski uvjeti išli na ruku, što daje optimizam za dobre prinose. Ipak, stručnjaci upozoravaju na redovitu zaštitu biljaka kombinacijom insekticida i fungicida.
„Vinova loza trenutno prelazi u drugu ili treću fazu rasta, ovisno o položaju i sorti. U ranijim fazama koristila su se bakrena sredstva i sumpor, dok se sada preporučuje primjena fungicida uz dodatak sumpora. Bez obzira na fazu razvoja, zaštita je nužna“, objašnjava Bilić, dodajući kako su neki vinogradari već započeli s plijevljenjem.
Sadnja na foliju
Sve češća praksa u povrtlarskoj proizvodnji je i sadnja na foliju, gdje se formiraju gredice i postavlja crna folija koja pomaže u zagrijavanju tla i potiče brži rast biljaka.
„U početnim fazama rasta potrebno je češće zalijevanje jer mlade biljke nemaju razvijen korijenov sustav, dok se s razvojem biljke potreba za vodom postupno smanjuje. Još jedna važna prednost je suzbijanje korova. Budući da folija onemogućuje prolazak svjetlosti do tla, korov se teže razvija, čime se smanjuje potreba za mehaničkim i kemijskim uklanjanjem. Također, plodovi poput rajčice, paprike ili krastavca ne dolaze u izravan kontakt sa zemljom, što smanjuje mogućnost truljenja i pojave bolesti te doprinosi čišćem i kvalitetnijem urodu. Zbog svih ovih prednosti, sadnja na foliju postala je standard u intenzivnoj povrtlarskoj proizvodnji“, zaključio je Bilić.
Antonela Marinović Musa / Bolji Ljubuški