Drago Čolak: Još nisam u mirovini, a kad budem — onda neću izlaziti iz maslinika

S dolaskom jeseni u hercegovačkim maslinicima započinju posljednje pripreme za nadolazeću berbu. Posljednjih godina na ovom području svjedočimo pravom maslinarskom procvatu — od pojedinačnih obiteljskih stabala do dojmljivih poduhvata s tisućama posađenih maslina. Predstojeća berba idealna je prilika za osvrt na to kako se hercegovačka maslinova ulja redovito okrunjuju prestižnim zlatnim priznanjima na svjetskim natjecanjima, uključujući i ono u New Yorku, te što sve stoji iza tog uspjeha na terenu, piše Večernji list.

O izazovima, odabiru sorti i potencijalu hercegovačkog krša razgovarali smo sa stručnjakom, dr. sc. Šimom Marcelićem, “doktorom za masline” iz Hrvatske, te s poznatim lokalnim maslinarom Dragom Čolakom iz Grljevića, o čijem su posebnom masliniku pisali i svjetski mediji.

Specifičnosti terena i odabir pravih sorti

Proces podizanja maslinika u Hercegovini nosi jedinstvene izazove i prednosti u odnosu na tradicionalna dalmatinska područja. Kako ističe dr. sc. Šime Marcelić, svaka sorta ne reagira jednako u Dalmaciji i u Hercegovini.

“Ovdje su na vidjelo izašle neke sorte koje u Dalmaciji nisu najbolje, ali su se u Hercegovini pokazale izuzetno dobrima — slično kao što je to slučaj s uljima u Istri. Dosta se spominje istarska bjelica, koja je ovdje maslinarima odlična zbog otpornosti na hladnoću i redovite rodnosti. Standardni leccino se također pokazao dobrim, kao i casaliva,” objašnjava Marcelić, navodeći primjer sa svog rodnog otoka Ugljana gdje istarska bjelica na tamošnjem skeletnom terenu ostaje sitna i traži previše vode.

Pri sadnji je ključno voditi računa o samom položaju parcele. Ravne terene u kotlinama koje su ranije služile za povrće, vinograde ili žito valja izbjegavati zbog zadržavanja hladnog zraka i suviška vode.

“Kršni tereni i obronci, iako skeletniji, puno su bolji za maslinu jer se na njima ne zadržava hladni zrak. Kada se odabere dobar teren, drugi ključni korak je odabir sorte otpornije na bolesti (poput paunovog oka) te osiguranje komplementarnih sorti za oprašivanje,” dodaje Marcelić.

Želja za znanjem i primjena struke na terenu

Iako je maslinarstvo u Hercegovini relativno mlada grana, prednost hercegovačkih maslinara leži u tome što kreću otvoreni za savjete struke i primjenu suvremenih agrotehničkih mjera. To potvrđuje i Drago Čolak iz Grljevića, maslinar s više od 1000 stabala, čiji je rad već privukao pozornost inozemnih i svjetskih novinara.

Unatoč velikom iskustvu i priznanjima koja redovito pristižu, Čolak ističe kako se u ovom poslu uči cijeli život. Oduševljen novim spoznajama s predavanja Šime Marcelića, odlučio je stečeno znanje odmah primijeniti u praksi.

Marcelić, kojeg u stručnim krugovima često nazivaju “najboljim praktičarem među znanstvenicima”, zagovara preoblikovanje i rezidbu krošnje u oblik polikonične vaze.

“Nisam nikada bio na sličnom predavanju, ovo je baš posebno. Već sam pokušavao neke rezidbe koje profesor propagira primjenjivati, a sad prelazim s dosadašnjeg načina rezidbe na ovaj novi pa ćemo vidjeti rezultate,” iskren je Čolak.

Iako je njegov maslinik postao prava atrakcija i usprkos tome što mu medijska pažnja godinama godi, naglašava kako mu to nikada nije bio primarni cilj. Za njega je maslinarstvo, prije svega, obiteljska priča i ljubav u kojoj uživa bez ikakve zadrške.

“Normalno da mi je drago kad se o tome piše, mada nisam ušao u taj posao da mi to bude cilj. Jednostavno sam zadao neke ciljeve koje malo-pomalo ostvarujem, još uvijek proširujem i nadograđujem puteve. Kad su veći poslovi poput rezidbe, pomaže obitelj, a ostalo većinom odrađujem sam. Još nisam u mirovini, a kad budem — onda neću izlaziti iz maslinika!” uz osmijeh dodaje Čolak.

Razgovarajući o uvjetima koji su obilježili proteklu godinu i oblikovali nadolazeći urod, Čolak se osvrnuo na izazovnu fazu cvatnje i oprašivanja, koja je ovisila o mikrokolokalitetima i vremenskim prilika.

“Kad je maslina cvjetala, bilo je razdoblje vrućine i suhog zraka uz buru, što nije dobro za cvijet. Sorte koje su ranije krenule cvjetati imale su problema jer su se cvjetovi posušili. Srećom, u masliniku imam širi raspon klimatskih mikrolokacija, pa će one sorte koje su se kasnije oprašivale dati bolji rod,” objašnjava Čolak.

Unatoč varijacijama u urodu koje donosi svaka sezona, kvaliteta i dalje ostaje na samom vrhu, što potvrđuju i brojne nagrade.

“Sve te nagrade i priznanja znače mi puno. Osim što je meni osobnome drago, najdraže mi je što je to priznanje od struke. A ja ovo radim iz čiste ljubavi i užitka, radio bih jednako i bez ikakvih naknada,” ističe ovaj grljevački maslinar.

Zašto hercegovačka ulja osvajaju zlatna odličja u svijetu?

Prepoznatljivost hercegovačkog maslinovog ulja na svjetskoj razini nije slučajnost, već rezultat prirodnih pogodnosti i pravilne prerade.

Dr. sc. Šime Marcelić ističe dvije ključne prednosti hercegovačkog kraja:

1. Manji napad maslinine muhe: Zbog manjeg pritiska ovog štetnika, maslinari lakše dolaze do potpuno zdravog ploda. Zdrav plod je osnovni preduvjet za visoku voćnost, pikantnost i miris koji donose zlatne medalje.

2. Suvremena i čista prerada: Za razliku od nekih tradicionalnih dalmatinskih praksi gdje su se masline povijesno namakale u moru, u Hercegovini se masline iz gajbi odmah transportiraju u čiste uljare na hladnu prešanje.

“Kad imate zdrav plod i čistu uljaru bez kontaminacije, imate sve preduvjete za vrhunsko, zlatno ulje. Svako novo zlato iz neke općine podiže vrijednost cijelog kraja i svih lokalnih proizvođača,” naglašava Marcelić.

Pogled u budućnost: Masline idu sve sjevernije

Utjecaj klimatskih promjena vidljiv je i na širenju uzgoja. Maslinici se u Hercegovini šire sve sjevernije — od Mostara pa nadalje. Iako ekstremno hladne zime u unutrašnjosti uvijek predstavljaju potencijalni rizik, maslina je iznimno otporna kultura koja se, čak i u slučaju oštećenja nadzemnog dijela, uspješno obnavlja.

Predstojeća berba u Hercegovini dočekuje se s velikim optimizmom i nestrpljenjem. Spoj povoljne mikroklime, zdravog ploda, modernih uljara, stručnih predavanja i neizmjerne posvećenosti maslinara poput Drage Čolaka garancija su da će i ove jeseni iz hercegovačkih uljara poteći tekuće zlato najviše svjetske klase.