Svi običaji Velikoga tjedna: evo kad se zemlja ne dira, ne ore se, ne ide se u vinograde ni maslinike

Cvjetnica je iza nas, maslinove i palmine grane blagoslovljene su, postavljene u posebna mjesta u kućanstvima, a kršćani se pripremaju za svoj najveći blagdan, Uskrs.

Priprema za Uskrs je usko vezana i uz poljoprivredu. Naime, u mjestima diljem Hrvatske običaj je da se od Velikog četvrtka do Velike subote, a negdje i cijeli Veliki tjedan, ne dira u zemlju. Dakle, ne sadi se i ne kopa, ne obavlja rezidba ni bilo koji drugi poslovi po poljima, vinogradima, maslinicima, jer se smatra da se zemlja odmara.

Običaji su to Svetoga trodnevlja, koje počinje na Veliki četvrtak nakon što utihnu zvona. Mnogi čak ni životinje ne vode na pašu.

Tradicija nalaže da se zemlja ne dira, ne kopa, ne ore kako bi se suosjećalo s Isusom položenim u grob. Smatralo se da bi narušavanje mira koji vlada tih dana moglo donijeti loš urod. Vrijeme se posvećivalo tišini, molitvi i kućanskim pripremama za Uskrs.

Ovakvi običaji protežu se cijelom Hrvatskom, od sjevera, do juga. U nekim našim malim mjestima išlo se toliko daleko da se hodalo isključivo u opancima ili su ljudi išli bosi kako ne bi ranjavali zemlju. Ipak, ovih je dana bilo dozvoljeno orati ili na zemlji pomagati siromašnima i nemoćnima, koji inače ne mogu sami.

Zemlja se opet mogla dirati nakon što se oglase zvona na Veliku subotu, na obredu Vazmenog bdjenja.

Naravno, ne postoji službena zabrana rada u vrtu ili na polju. Ovi običaji pripradaju vjerskoj tradiciji i svatko ih može poštovati prema vlastitim uvjerenjima, pa ih mnogi i dalje njeguju kao dio kulturne baštine.

Vjerovao je naš narod i ovo:  ako na Veliki petak pada kiša, godina će biti sušna, a ako je lipo vrime na Uskrs, litina će biti dobra.