Domaću proizvodnju godinama guši nekontrolirani uvoz grožđa

Zbog iznimno visokih temperatura berba grožđa ove godine počela je ranije nego ikada, a kvaliteta je, tvrde vinogradari, barem kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, vrhunska.

Natprosječan broj sunčanih dana ubrzao je berbu i u zemljama regije, što kupcima na europskom tržištu jamči vrhunska vina berbe 2024. godine, piše Večernji list.

Proizvodnja tih triju država članica čini gotovo 80 posto ukupne proizvodnje na razini Europske unije. Proizvodnja grožđa u Hrvatskoj 2013. iznosila je 181.096 tona, dok je 2022. godine iznosila 117.608 tona. To pokazuje da je ova zemlja od ulaska u Europsku uniju proizvodnju smanjila za 63.488 tona. Bosna i Hercegovina prošle je godine zabilježila smanjenje ukupne proizvodnje grožđa za 28,9 posto u odnosu na 2022. Razlog tome bili su uglavnom nepovoljni vremenski uvjeti koji su uništili urod. Prema podacima objavljenim u spomenutoj grafici, Bosna i Hercegovina godišnje proizvodi oko 23.000 tona grožđa.

Usporedbe radi, Srbija proizvodi 162.000 tona, a Crna Gora 18.000 tona. Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, ne postoje službeni (statistički) podaci, izvršena procjena zasnovana je na podacima koje je pripremila Agencija za statistiku BiH.

Procjenjuje se da je broj poljoprivrednih imanja – proizvođača grožđa prvenstveno za proizvodnju vina oko 11.000, od čega je većina manjih proizvođača za vlastite potrebe i lokalno tržište s promjenjivim cijenama. Nadalje se navodi kako se površina koja se koristi za proizvodnju grožđa u BiH od 2005. godine stalno povećava i od 2100 ha narasla je na 3240 ha u 2011. godini. U istom razdoblju prinosi su porasli s procijenjenih 5000 kg grožđa po hektaru u 2005. na (najmanje) 7000 kg po ha u 2011. (po procjeni).

Ovakav trend odražava se u udvostručavanju proizvodnje grožđa s deset milijuna kg u 2005. na gotovo 23 milijuna kg u 2011. godini, navodi se na službenoj stranici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. U BiH se najviše proizvodi bijelo vino, oko 55%, a na crveno vino otpada preostalih 45%, navodi Večernji list.

Roze vina zastupljena su u vrlo malim količinama. Analize pokazuju da je proizvodnja vina primarno fokusirana na visokokvalitetne kategorije vina, i to najviše autohtone sorte kao što su žilavka (bijelo) i blatina (crveno). Ove sorte su idealne za uzgajanje u lokalnim zemljopisnim i klimatskim uvjetima, po lokalnoj uzgojnoj tradiciji i dio su kulturnog nasljeđa.

Također, u vinogradima krupnijih proizvođača podignuti su i zasadi drugih poznatih sorti kao što su: vranac, cabernet sauvignon, merlot, shiraz (crveno), chardonnay i sauvignon blanc (bijelo). Jedan od najvećih problema s kojim se suočavaju domaći proizvođači je nekontroliran uvoz grožđa, i to prvenstveno iz Makedonije koja, prema podacima na osnovi kojih je Pixsell izradio grafiku, godišnje proizvede 266.000 tona grožđa.

Ističu kako bi ovaj problem trebao biti riješen primjenom Zakona o vinima koji je na razini BiH usvojen prošle godine, međutim, zbog nedonošenja podzakonskih akata njegova primjena je još na čekanju, a s njom je na čekanju i zaštita domaćih vina. Naime, primjenom zakona prvi bi put vina proizvedena u BiH trebala dobiti oznake zemljopisnog podrijetla.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, najviše vina u Bosni i Hercegovini uvozi se iz Hrvatske, Makedonije, Srbije, Crne Gore i Francuske, a najviše se izvozi također u Hrvatsku i Srbiju, zatim u Njemačku, Crnu Goru i SAD.